Povežite se sa nama

intervju.rs

Nikola Malović: Kruzer u nevolji

Kolumne

Nikola Malović: Kruzer u nevolji

Megakruzer „Crown Princess“ (Foto: S. Luković)

Nikola Malović: Kruzer u nevolji

U nevolji su obalni gradovi pod čijim se zidinama sidre kruzeri.

Nakon sankcija i ratova, posebno nakon Nato bombardovanja, dodir najvećih brodova na svijetu uz za njih malu kotorsku rivu – doživljen je na Primorju kao ekonomski blagoslov, kao turističko osvećenje i oboženje. A kako i ne bi kada su ploveći gradovi sa preko 3000 putnika i preko 1000 članova posade počeli da dolaze u posjetu Starom gradu koji toliko stanovnika nema ukupno.

U Luku Kotor će samo do početka turističke sezone da uplovi 120 što većih, što manjih kruzera. Bokelji su već okom i kamerom pratili putanje megakruzera „MSC Musica“, 294 metara dugog, i kolosalnog „Koningsdama“  od 299 metara. Tokom maja i juna biće dana kada će Stari grad da bude u sjeni i do pet usidrenih orijaša istovremeno.

Ali se prošle sedmice dogodilo nešto što nas je sve podsjetilo na nesreću „Coste Concordie“ (290 m), koja se puna putnika prevrnula u plićaku kod ostrva Đija u Tirenskom moru 2012. godine.

Naime, megakruzer „Crown Princess“ (288 m), američke kompanije „Princess Cruises“, 3. maja 2018. našao se u nevolji pred kotorskom lukom. Naoko iz čista mira. Zaduvao je istočni vjetar, sasvim predvidiv, 52 čvora, ništa neočekivano u maju, i udario kao u jedro – u 11.000 kvadrata boka „Crown Princessa“, te uzeo da sa sidrišta pomijera ploveću planinu ka drugoj strani na tom mjestu vrlo uskog Zaliva.

Upomoć je priskočila zalivska kompanija „Boka Pilot & Tug Service“, te je vještim manevrom istovremeno uposlenih pramčanih i krmenih bočnih potisnika uz vožnju krmom, brod uspio da se izvuče iz nezgodnog položaja pred obalom na Prčanju. Neuobičajen su prizor sa obale pratile mnoge kamere, kad i to da je Kotorski zaliv bio potpuno zamućen usljed rada svih propelera „Crown Prinsessa“.

Megakruzer „Crown Princess“ (Foto: S. Luković)

Megakruzer je dobrim dijelom svoje dužine dotakao dno na dubini od 8.5 m, srećom pjeskovito i muljevito, što ga je zaustavilo da ne udari u obalu, nasuče se i obori na bok.

Megakruzer se održavao u ravoteži na kobilici, jer je konstruktivno riješen tako da mu je najveći dio velikih težina – mašinskih, tankovskih i balastnih – veoma nisko, tako da iznad morske povši i može da postoji visok do 15. palube.

I najveći poznavaoci svih oblika nautičkih zbivanja u nedoumici su kako da objasne razlog čudom izbjegnute nesreće.

Sve što su oči toga dana gledale, a kamere i Google snimao, ukazivalo je da su iznenađenja moguća čak i u moru zahvaćenom korom od oraha, da su brodovi kruzeri svi odreda neka vrsta turističkih titanika, fragilni u svojoj izazovnoj veličini.

Nakon što je moćnim propelerima doslovno preorao zalivsko dno i izazvao ekološku katastrofu što će tek biti predmetom proučavanja, divni je kruzer  „Crown Princess“ isplovio iz Kotora u uputio se prema Krfu, sljedećem odredištu.

No zašto su u nevolji svi obalni gradovi pod čijim se zidinama sidre kruzeri?

Najbolji odgovor možda leži u dubrovačkom primjeru. Kada je vidio da se i matematički može izračunati kada će milioni turista mnoštvom zagušiti nekadašnji Grad – Republiku i sintetičkim đonovima pojesti sve kamene stepenike, Unesko je Dubrovniku zaprijetio ispisivanjem sa liste svjetske i kulturne baštine – ako broj turista koji u istom trenutku nahrupljuju u grad ne svede sa 10.000 na 4.000. Dubrovčani preko kamera gradske televizije avizaju mogu li, ili ne mogu, ući u rođeni grad! Turista je kao skakavaca. Da bi kupili magnet i rekli da su bili u Veneciji, Dubrovniku, Kotoru, Krfu… hiljade organizovano dovedenih turista isisavaju šuštancu iz obalnih gradova, čineći ih plastičnim i lažnim, s originalnim istorijskim kulisama koje niko ne poriče.

Uvijek se radujem kada u nekom obalnom mjestu vidim gaće na štriku. Jer tu deboto još ima života…

NEDELJNIK.RS

Nastavi da čitaš
Ostavi komentar

Ostavite Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više u Kolumne

Najčitanije na intervju.rs

Facebook

Tagovi

Na Vrh