Povežite se sa nama

intervju.rs

Nikola Malović: Korporativno doba

Kolumne

Nikola Malović: Korporativno doba

Nikola Malović: Korporativno doba

Korporativni kapitalizam ne samo da je zagadio i vodu i vazduh i zemlju, nego je i vrijeme. Ubrzano se proizvodi preko svake mjere, ne zato što treba, nego da bi se prodalo. Još.

Piše: Nikola Malović

Bogatstvo najbogatijih ljudi na planeti je metafizično. Do te je mjere ogromno.

Ne vjerujem da običan čovjek može da zamisli taman ogromno bogatstvo. Poslužiću se, stoga, slikovitim poređenjem:

Zemlja je po veličini u odnosu na Sunce kao glava čiode u odnosu na fudbalsku loptu. Sunce je u odnosu na Arkturus kao Zemlja u odnosu na Sunce. Arkturus je u odnosu na ogromni Antares kao glava čiode u odnosu na fudbalsku loptu. U istoj je razmjeri prosječan Srbin u odnosu na najveće imaoce svjetskih dobara.

Zapadno bogatstvo proizašlo iz istorijske muže planete Zemlje negdje je akumulirano, nemojmo se zavaravati, i ono nije nestalo. Jedna od siromašnijih i (pre)zaduženijih članica Unije, Španija, nije li vladala najvitalnijom četvrtinom planete? Nije li sveštenik iz postkolumbovog vremena, Bartolomeo de las Kasas u „Kratkom izveštaju o uništavanju Indija“ posvjedočio o izbrabljivanju do smrti miliona južnoameričkih Indijanaca?

Njihov rad ih nije oslobodio, ali je akumulirao tone zlata španskoj kruni. Sjeme u obliku zlatnika kotilo se u utrobama jedrenjaka koji su rađali nove jedrenjake i rasijavali ih širom zemaljske kugle – da pljačkaju dokle sežu stalno nove mape…

Ekonomski nauk kaže da posla nema bez rizika, no ako u službi kakve krune imajut milione robova mogu li da propadnu? Marksov Kapital začet je u ne-robovlasničkom sistemu, ili – u ne baš robovlasničkom – jer je proletere trebalo platiti, makar sitninom.

Stotine miliona robova pod engleskim, španskim, portugalskim, holandskim, francuskim, njemačkim, italijanskim… bičem nije trebalo platiti. Radili su za mastere, za gospodare, i stekli im bogatstvo, čak i u ljudstvu, jer su se, bijedni, množili – te rađali nove robove zarad mrve seksualne slasti prirođene čak i oruđu koje govori.

Pogled na ulaz u Boku Kotorsku sa zvonika manastira Savina (Foto: N. M.)

Vlasnici globalnih dobara deboto su nevidljivi. Čas su se kao sijenke nazirali iza prezidenta Obame, malo više uzeli da iskaču iza Trampa, prebogati, metafizični kao vrazi, teološki bliski ženskom poglavaru Anglikanske crkve, srdačni s papom čijeg su prethodnika po prvi put u istoriji za života prinudili, vjerujem, da ode u mirovinu…

Srbin nikad neće imati dinar – s čime se valja pomiriti. Umjesto dvoraca naši su cari i kralji zidali manastire. Zadužbinarstvo je pravoslavna metafizika koju do kraja pasusa neće izdržati da razumije ni prosječan čitalac Nedeljnika, nekmoli ko drugi. Je li ljepše u duši trpjeti praćke i strijele sudbe obijesne, ili na oružje protiv mora bijeda dići se, i borbom učiniti im kraj? Eto što se pita Šekspir u Hamletu, eto što muči vladiku Danila na vrhu Lovćena… Šta uraditi, kako djelovati, i kojemu se privoljeti carstvu? To su pitalice koje ne prestaju da muče svako naše pokoljenje. Slobodarski su narodi krvavo platili što ne ljube lance, ali se lanci, posebno danas, naočigled stežu, u vremenima kada siromašni postaju siromašniji, a bogati – bogatiji.

Pamti li čitalac red veličina između ogromnog kosmičkog objekta Antaresa u odnosu na glavu čiode zvanu Arkturus, u odnosu na glavu čiode zvanu Sunce, u odnosu na glavu čiode zvanu Zemlja, u odnosu na Srbina – sitnog kao zrno gorušičino…? Eto koliko smo pojedinačno sitni u odnosu na mračne moćnike. No sloboda može stanovati i u kori od oraha, i ne-biti-ona nužno vezana za novac.

Nevolja nije u tome što glupost dolazi odozdo, nego što poroci dolaze odozgo. Porok ide ruku pod ruku sa novcem, a što ga je više, i porok uzrasta: na zemaljskom se vrhu, tako, nalazi onostrano zlo. Čisto kao zemaljsko pokradeno zlato.

Izvor: NEDELJNIK.RS

Ostavi komentar

Ostavite Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više u Kolumne

Najčitanije na intervju.rs

Facebook

Tagovi

Na Vrh